Proizvodi označeni s 'istorija zapadne kulture'

Pogledajte kao

Sortirajte kao

Prikaz po stranici

Daniel Pals: Teorije o religiji

teorije-o-religiji cover

Zašto ljudska bića vjeruju u božanstva? Zašto neki traže vječni život, dok drugi traže bijeg od života koji se ponavljaju? Zašto uvjerenja i ponašanja koja obično nazivamo religioznima tako duboko utiču na ljudsku ličnost i tako se suptilno provlače kroz ljudsko društvo? Daniel Pals razmatra kako su ova temeljna pitanja angažovala najvažnije mislioce modernog doba. Pristupačan, sistematičak i jezgrovit pregled obuhvata viktorijansku antropologiju, redukcioniste, društvene nauke, Sigmunda Frojda, Dirkema i Karla Marksa, neredukcionističk pristup Maksa Vebera, Džejmsa i Mirče Elijadea, te alternativne paradigme. Svako poglavlje nudi biografsku pozadinu, teorijsko izlaganje, konceptualnu analizu i kritičku ocjenu. Naslov originala: Daniel L. Pals / Nine theories of religion, preveo s engleskog Slobodan Divjak.

€20,00

Žak Barzan: Kultura Zapada — od osvita do dekadencije

barzan book cover

Knjiga Žana Baržana, bestseler Njujork Tajmsa, u formi kontinuirane pripovijesti donosi zbir otkrića i zaključaka autora o cjelokupnoj zapadnoj kulturi od 1500. godine. Dostignuća zapadnog čovjeka od renesanse i reformacije do danas Barzan predstavlja u svjetlu vlastitog vremena i promišljanja o budućnosti čovječanstva. Svojim neobičnim književnim stilom i gracioznošću on uvodi likove i zgode, stavljajući u prvi plan one koji su zaboravljeni ili marginalizovani. Izuzetna poglavlja kakva su „Puritanaca kao demokrata", „Revolucije monarha" i „Umjetnik prorok i luda" skreću pažnju na velike teme koje se ponavljaju kroz epohe. Naslov originala: Jacques Barzun, From dawn to decadence. Preveo engleskog Nikica Petrak.

€25,00

Žorž Minua: Poreklo zla

Žak Minua

U knjizi Porijeklo zla Žorž Minua postavlja pitanje ko je odgovoran za nesreće koje preplavljuju čovječanstvo? Nakon mnogo oklijevanja, rani crkveni oci tražili su objašnjenje u starom biblijskom mitu o Adamu i Evi. Biskupi Tridentskog sabora riješili su to dogmom, potvrđujući da je krivica prvog čovjeka pokvarila ljudsku prirodu. Od tada je doktrina o grijehu oblikovala hršćanski moral i, šire, sliku čovjeka. Teolozi i moralisti su tu našli argument za osudu seksualnosti, ali i za afirmaciju superiornosti muškarca nad ženom i neizbježnu prirodu patnje, kao i za opravdanje nepravde društvenog poretka. Mit o primordijalnoj grešci posustao je pred prosvetiteljskim racionalizmom, ali se redovno pojavljuje u drugim oblicima. Tokom dva vijeka, ljudska nauka pokušavala je da relativizuje dobro i zlo. Međutim, čovjek se teško oslobađa osjećaja krivice, a ako se više ne osjeća odgovornim za grešku koju je počinio Adam, počinje se osjećati krivim za budućnost. Da li je biogenetika novo drvo spoznaje dobra i zla? Kada je pojeo jabuku, Adam se potvrdio kao čovjek, odnosno kao nezavisno i slobodno biće. Vjerovali ili ne, ljudi se toko života suočavaju se sa svojim granicama. U tom smislu, mit o Adamu će vjerovatno još dugo zadržati svoju relevantnost. Naslov originala: Georges Mionis – Les origines du mal. Prevela sa francuskog Kornelija Nikčević.

€20,00