Proizvodi označeni s 'crnogorska arhitektura'

Pogledajte kao

Sortirajte kao

Prikaz po stranici

S. Stamatović-Vučković, D. Bulatović: Crnogorska arhitektura 1945–1970 – Refrakcije korbizijanskog principa

Slika S. Stamatović-Vučković, D. Bulatović: Crnogorska arhitektura 1945–1970 – Refrakcije korbizijanskog principa

Knjiga „Crnogorska arhitektura 1945–1970 – Refrakcije korbizijanskog principa“ novo je izdanje Matice crnogorske. Autori su Slavica Stamatović-Vučković i Danilo Bulatović. Predstavljajući istraživanje „Praćenje odraza korbizijanskog principa u arhitektonskoj praksi socijalističke Crne Gore“ na konferenciji „Le Korbizje u Jugoslaviji i na Balkanu“ koja je održana u Sarajevu u septembru 2023. godine, međunarodni i regionalni učesnici konferencije imali su priliku da se sveobuhvatnije upoznaju s graditeljskim nasljeđem Crne Gore iz perioda od 1945. do 1970. godine. Ovako formulisana tema usmjerena je na razumijevanje i tumačenje arhitektonskih realizacija kroz prizmu posrednog uticaja francuskog arhitekte Šarl-Eduara Žanrea, poznatijeg pod pseudonimom Le Korbizje, čija je modernistička filozofija značajno oblikovala graditeljsku praksu kako u svijetu tako i u bivšoj Jugoslaviji, navodi se u predgovoru ove knjige. – S obzirom na to da su rezultati istraživanja prezentovani na konferenciji doprinijeli novim saznanjima, prepoznala se potreba da se oni sintetizuju kroz formu monografije u cilju mapiranja crnogorskog arhitektonskog nasljeđa kao dijela mozaika regionalne i internacionalne arhitektonske istraživačke scene. Time se želi inicirati i proces šire društvene prepoznatljivosti ovog fenomena, posebno u kontekstu njegove kulturne i turističke promocije – navode autori.

€30,00

Slobodan Čukić: Tragom crnogorskih klesara

Slika Slobodan Čukić: Tragom crnogorskih klesara

Knjiga „Tragom crnogorskih klesara“ publiciste Slobodana Čukića novo je izdanje Matice crnogorske. Ovo obimno, bogato ilustrovano izdanje se na sveobuhvatan način bavi crnogorskom kamenarsko-klesarskom tradicijom. Ispostavilo se, kako navodi autor u uvodnom tekstu, da se na nadgrobnim kamenim spomenicima iz doba Knjaževine/Kraljevine Crne Gore i Kraljevine SHS/Jugoslavije nalazi više imena samoukih kamenorezaca-klesara, koji su pravili nadgrobne spomenike i na njima ostavljali majstorske potpise. Bilo je i majstora, ističe Čukić, koji se nijesu potpisivali na svojim rukotvorinama, ali su o njima ostala živa sjećanja, kao i bilješke u etnografskoj literaturi. – Gradnja kamenom na kraškom dinarskom području postojala je još u praistoriji. Do dolaska rimskih osvajača bila je isključivo suvozidna. S dolaskom Rimljana uveden je malter kao vezivni materijal, a suvozidni način gradnje je potisnut u ruralni ambijent. Ovo je, nadalje, učinilo da na polju kamenarstva i klesarstva vlada veliki kontrast između urbanih i seoskih područja, što se održalo i u narednim epohama, sve do kasnog 19. stoljeća. Priučeni ili samouki seoski kamenari i klesari će stotinama godina biti u sjeni primorskih majstora na glasu. Njihovu će djelatnost karakterisati rustikalne tvorevine, a od 1878. godine i naivni umjetnički manir, koji će se ispoljavati sve do vremena Drugog svjetskog rata, a na pojedinim mjestima još koju deceniju – navodi se u uvodnom tekstu.

€10,00